Opeklina iz djetinjstva se ne briše. Crvenilo nestane za nekoliko dana, no u stanicama ostaje trag koji se može javiti i nakon desetljeća. Da bismo razumjeli zašto je tako, moramo zaviriti u unutrašnjost kože – tamo gdje se svakodnevno odvija tiha borba za naše zdravlje.

Što je opeklina zapravo

Pocrvenjela, bolna koža nije samo „opečena od topline“. To je vidljiv dokaz oštećenja DNK. Ultraljubičasto (UV) zračenje pogađa izravno genetsku informaciju (DNK) u stanicama kože i lomi je. Ljuštenje, koje dolazi nekoliko dana kasnije, zapravo je pospremanje – tijelo se rješava stanica koje su oštećene toliko ozbiljno da ih više nema smisla popravljati.

Čuvar genoma

I upravo tu na scenu stupa glavni lik naše priče: bjelančevina p53, koju znanstvenici nazivaju „čuvar genoma“. Pri svakom oštećenju DNK odlučuje kao strog inspektor. Ima dvije mogućnosti: ili stanici da naredbu „popravi se“ i pričeka dok se pogreška ne ispravi, ili – ako je šteta prevelika – izda oštriju zapovijed: „uništi se“. Stanica tada kontrolirano odumre kako pogrešnu informaciju ne bi širila dalje. Te opečene stanice koje se ljušte velikim su dijelom upravo rezultat te odluke čuvara (p53).

Koža pamti

Problem je što koža ništa ne zaboravlja. Oštećenje se ne zbraja od nule – zbraja se cijeli život. Svaka opeklina, osobito u djetinjstvu i mladosti, dodaje još jedan trag. Zato je povijest teških opeklina jedan od najsnažnijih čimbenika rizika za melanom, najtežu vrstu raka kože. Prema nekim podacima s UV zračenjem je povezano otprilike 9 od 10 melanoma.¹

I još nešto iznenađujuće: melanom nije „bolest starijih“. Spada među češće vrste raka kod mladih odraslih osoba i može se pojaviti i nakon desetljeća – ponekad na mjestu koje sunce obično niti ne vidi.

Kada čuvar zakaže

Tu se priča preokrene. Ponovljeno UV zračenje s vremenom ošteti i sam gen koji upravlja čuvarom p53. A kada je čuvar isključen, prestaje vrijediti zapovijed „popravi se ili nestani“. Oštećene stanice, koje su trebale odumrijeti, odjednom preživljavaju, gomilaju daljnje pogreške i mogu se početi nekontrolirano množiti². Upravo je to tihi početak raka – bez boli i bez upozorenja.

Pripazite na svoju kožu i madeže

Dobra vijest: mnogo toga imate u vlastitim rukama. Naučite pravilo ABCDE i pratite madeže koji:

• A – nesimetrični su (jedna polovica ne nalikuje drugoj),
• B – imaju nepravilne ili zamućene rubove,
• C – mijenjaju ili miješaju boje,
• D – veći su od 6 mm,
• E – razvijaju se – mijenjaju oblik ili veličinu, ili počnu svrbjeti ili krvariti.

Ako neki madež ovako odudara, s posjetom dermatologu ne oklijevajte.

Zaštitite se u svakoj dobi

Čuvaru p53 najviše ćete pomoći time da ga nepotrebno ne iscrpite. Koristite kremu za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom i redovito je obnavljajte, izbjegavajte podnevno sunce, nosite šešir, odjeću i sunčane naočale te pratite UV indeks. Nikada nije kasno – svaka opeklina koju spriječite trag je koji vašoj koži neće pribiti.

Navedeno ne predstavlja prehrambene ili zdravstvene tvrdnje prema Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1924/2006 u važećem tekstu.

1 Skin Cancer Foundation / WHO – udio melanoma povezanih s UV zračenjem (podatak provjeriti prije objave)

2 Brash D. E. et al. – PNAS (1991) i nadovezujući radovi: mutacije gena TP53 (p53) pri UV oštećenju kože; Lane D. P. – Nature (1992): p53, guardian of the genome

ONCORIN P53 KUPITE OVDJE

Dr. Peter Blaško

Direktor istraživanja i razvoja PHARCO GRANCREO