U ljudskom tijelu ima više od 30 bilijuna stanica. Od njih se u prosjeku 5 do 7 tisuća dnevno mutira u potencijalno kancerogene stanice. Slon ima i do sto puta više stanica od čovjeka, pa bi broj mutiranih stanica trebao biti stostruko veći.

Što više stanica, to više šansi da neka „pokvari“, zar ne? Onda bi velike i dugovječne životinje, poput slonova ili kitova, trebale imati rak mnogo češće od malih životinja, poput miševa ili čovjeka. Ali nisu tako. Ova prirodna posebnost opisana je još 1977. godine.

Peto paradoks – više stanica znači manje raka

Peto paradoks nazvan je po znanstveniku Richardu Petu, koji je primijetio neobičan fenomen:
Velike životinje s ogromnim brojem stanica nemaju više raka od malih životinja ili ljudi. Kako je to moguće?

Danas znanstvenici znaju da su velike životinje kroz evoluciju razvile dodatnu zaštitu protiv raka. Na primjer:

• 🐘 Slonovi imaju više kopija gena p53, koji djeluje kao „policajac stanica“. Kada stanica počne raditi pogreške i DNA mutira, protein p53 je zaustavlja ili uništava.
• 🐋 Kitovi imaju izuzetno učinkovit stanični sustav za popravak DNA.
• 🐭 Miševi imaju malo stanica, ali žive kratko – rak se često ne stigne razviti.

Iz toga slijedi da nije važno koliko stanica imate, već koliko su dobro zaštićene.

Protein P53 – policajac koji štiti stanice od nekontroliranog rasta

Protein P53 znanstveno se smatra ključnim čuvarom DNA od mutacija i posljedičnog nekontroliranog rasta, što je osnova za razvoj tumora.

Kada se na DNA pojave mutacije i stanica funkcionira drugačije nego što je prvotno kodirana, protein P53 aktivira popravne procese. Pokušava popraviti DNA stanice. Ako popravak više nije moguć, P53 sprječava njezin rast i razmnožavanje. Tako stanica prirodno umire zajedno sa svojom oštećenom DNA. No može se dogoditi da stanica nadvlada zaštitni učinak P53 i nekontrolirano raste, što može dovesti do raka. Vrlo ovisi o nasljednoj predispoziciji, ali i o okolišu i životnom stilu.

S druge strane, stanice slona mogu proizvesti i do 20 puta više proteina P53 nego ljudske stanice. Rak kod slonova je vrlo rijedak, smrtnost od njega manja od 5 %. Kod čovjeka je učestalost raka znatno veća i statistički do 25 % oboljelih umire od njega.

Peto paradoks pokazuje da priroda može kontrolirati rak bolje nego što smo mislili. Neka nas nadahne.

ONCORIN P53 – podrška staničnom P53 za mirniju budućnost

Razvojna tvrtka PHARCO GRANCREO prije godinu dana lansirala je revolucionarni ONCORIN P53. Njegov sastav cilja na potporu aktivacije staničnog proteina P53. Pogodan je za prevenciju, npr. kod ljudi s rizikom od onkološkog napredovanja, npr. zbog obiteljske anamneze. Također je prikladan nakon preboljelog onkološkog oboljenja ili tijekom onkološkog liječenja.

Spoj prirode i znanosti donosi praktičnu pomoć ljudima s onkološkim rizikom.

ONCORIN P53 je klinički ispitivan* kod muškaraca s bolestima prostate koji su se liječili zbog benigne hiperplazije prostate ili raka prostate. Nakon 3 mjeseca korištenja uz liječenje došlo je do smanjenja ključnog parametra (PSA) za čak 27 %. Urolozi su također zabilježili ukupno kliničko poboljšanje prostate. Zbog dobrih rezultata ispitivanje se proširilo i na žene s oboljenjem cerviksa kod odabranih ginekologa.

ONCORIN P53 se preporučuje uzimati:

• Preventivno ili nakon preboljelog onkološkog oboljenja, 3 mjeseca kao kurom, najmanje jednom godišnje
• Tijekom liječenja, 3–6 mjeseci, prema potrebi ili po savjetu stručnjaka

ONCORIN P53 možete kupiti OVDJE

Dr. Peter Blaško

Direktor istraživanja i razvoja PHARCO GRANCREO